Menopauza predstavlja značajnu promjenu u funkciji ženskog tijela te novu stepenicu u životu svake žene. Neke žene (rekli bismo sretnice) ne osjećaju prevelike promjene te se one bez problema penju na tu stepenicu i nesmetano koračaju u nove životne pobjede. S druge strane, nekim ženama ova stepenica čini nepremostivu prepreku te im simptomi menopauze, a posebice valunzi za vrijeme menopauze čine prepreku do sretnog i ispunjenog života. Upravo njima je posvećen ovaj tekst! Nadamo se kako ćemo vam na jednostavan način objasniti što su valunzi, moguće razloge nastanka, ali i na koji način si pomoći i ne dopustiti da vam se naruši kvaliteta života.
Što su valunzi?
Valunzi (ili valovi vrućine) su najčešći simptom menopauze, a karakterizirani su intenzivnom vrućinom, crvenilom, zimicom i znojenjem, a može uključivati i lupanje srca, razdražljivost, tjeskobu i paniku. Znojenje se obično javlja na područjima lica, vrata i prsa. Često se javljaju po noći te ometaju san, utječu na mentalno zdravlje i smanjuju ukupnu kvalitetu života.
Valunzi se javljaju kod čak 85 posto žena. Zanimljivo je spomenuti da postoje razlike u javljanju simptoma ovisno o rasi i etničkoj pripadnosti, pa se tako valunzi najčešće pojavljuju u žena bijele rase, a najmanje pogađaju Japanke i Kineskinje.
Osim što su valunzi izrazito neugodan simptom menopauze, povezani su i s povećanim rizikom za razvoj nekih bolesti, kao što su pretilost, inzulinska rezistencija, metabolički sindrom, nealkoholna masna jetra i osteoporoza, a smatra ih se i ranim znakom kardiovaskularne bolesti.
Zašto dolazi do pojave valunga?
S obzirom da se valunzi javljaju u žena s prirodnom ili kirurški izazvanom menopauzom koje karakterizira smanjeno lučenje estrogena, lako je zaključiti da je to jedan od uzroka pojave valunga. Iako je estrogen jedan od glavnih hormona u ženskom organizmu te uvelike utječe na fiziološko stanje organizma žene, smatra se kako pad estrogena ipak nije jedini krivac za pojavu valova vrućine. S pojavom valova vrućine povezuju se i promjene u razinama drugih hormona reproduktivnog sustava, kao što su folikulstimulirajući, luteinizirajući i Anti-mullerov hormon. Jasno je kako razine različitih hormona, a posebice reproduktivnih hormona igraju ulogu u pojavi i intenzitetu valova vrućine, međutim nažalost još uvijek nije točno objašnjen mehanizam djelovanja i točan utjecaj pojedinih hormona.
Utjecaj životnog stila na pojavu valunga
Na utjecaj pojave i jačine valova vrućine mogu utjecati i neke životne navike.
Važan faktor sveopćeg zdravlja, pa tako i zdravlja za vrijeme menopauze je pravilna prehrana. Pridržavanje pravilne i raznovrsne prehrane i unosa dovoljno vitamina, minerala i antioksidansa može smanjiti pojavu valunga i smanjiti njihov intenzitet te tako povećati kvalitetu života žena u menopauzi.
Osim općenitog pridržavanja pravilne prehrane, na pojavu valunga bi mogla utjecati i soja. Soja sadrži izoflavone koji spadaju u skupinu fitoestrogena, biljnih metabolita koji su kemijski slični hormonu estrogenu. Fitoestrogeni u tijelu „igraju“ ulogu estrogena i iako su puno slabiji od „pravog“ estrogena ispoljavaju estrogeno djelovanje i na taj način mogu smanjiti pojavu valova vrućine.
Osim pravilne prehrane, na pojavu valunga mogu utjecati tjelesna aktivnosti i pušenje. Umjerena tjelesna aktivnost može utjecati na smanjenje pojave simptoma valunga, a pušenje povećava šansu za pojavu te intenzivnije simptome valunga.
Maca – prirodno olakšanje menopauzalnih tegoba
Za ublažavanje menopauzalnih simptoma (pa tako i valunga) često se koristi hormonska nadomjesna terapija, međutim ona sa sobom nosi određene rizike te dugoročno i nije najbolje rješenje ovog problema. Stoga se za rješenje simptoma menopauze sve češće spominju prirodna alternativna rješenja, a među njima se ističe biljka maca.
Maca je povrće iz porodice krstašica porijeklom iz dalekog Perua. Raste na andskim visoravnima na 3700 – 4300 m nadmorske visine te je jedna od rijetkih biljaka koje mogu opstati na tako visokim nadmorskim visinama. Tajna visoke otpornosti je u podzemnom korijenu, hipokotilu, koji biljci služi za pohrani hranjivih sastojaka. Hipokotilni gomolj se javlja u različitim fenotipovima, a komercijalno se uzgaja u 3 boje: žutoj (zlatnoj), crvenoj i crnoj. Maca sadrži različite skupina biološki aktivnih spojeva, a neki od njih su macamidi i macaeni (spojevi specifični za macu), alkaloidi, fitosteroli, antocijanidini te vitamini i minerali. Obiluje složenim ugljikohidratom škrobom, stoga ju je radi bolje probavljivosti i okusa potrebno termički obraditi, tj. „aktivirati“.
Bioandina Maca se podvrgava procesu želatinizacije kojom se pomoću visoke temperature i tlaka potiče želatinizacija škroba. Želatinizacijom se povećava broj sekundarnih metabolita mace, pa zato takvu macu zovemo „aktiviranom“.
Aktivirana maca je poznata je balansatorica hormona te svojim djelovanjem na hormone može djelovati i na simptome menopauze. Jedna studija je utvrdila kako je korištenje aktivirane mace u periodu od 2 mjeseca smanjilo intenzitet menopauzalnih tegoba, posebice valova vrućine i noćnog znojenja, a isti takav učinak uočen je i nakon 8 mjeseci korištenja.
