Menu
MENOPAUZA

Svaka žena ima drugačije iskustvo menopauze

Danas donosimo zanimljiv i veoma bitan prijevod članka znanstevenice Marte Hickey objavljenog u The British Medicine Journal o važnost normalizacije menopauze kao prirodnog životnog razdoblja.

Martha Hickey i kolege tvrde da društveni i kulturni stavovi doprinose različitom iskustvu menopauze i da medikalizacija potiče negativnu percepciju

Menopauza je prirodni događaj za polovicu čovječanstva. Pojam “menopauza” označava završnu menstruaciju, ali se često koristi za opisivanje prijelaza u menopauzu, počevši od promjena u menstrualnom ciklusu i završava godinu dana nakon posljednje menstruacije. Iako medijska pozornost u Ujedinjenom Kraljevstvu može ostaviti dojam da se sve veći broj žena bori sa simptomima menopauze i traže hormonsko liječenje, ne postoji univerzalno iskustvo i većina žena radije ne uzima lijekove osim ako su njihovi simptomi ozbiljni.

Zapravo, socioekonomski status, razina obrazovanja te društveni i kulturni stavovi prema menopauzi djeluju s biološkim čimbenicima kao što su hormonalne promjene, pušenje, prehrana i indeks tjelesne mase kako bi se odredilo iskustvo menopauze, uključujući prirodu i težinu simptoma.

Tvrde da medikalizacija menopauze riskira kolabiranje širokog raspona iskustava u prosječnoj dobi povezanih s ovim prirodnim procesom u usko definiranu bolest koja zahtijeva liječenje. Medikalizacija ima tendenciju naglašavanja negativnih aspekata menopauze i, iako su učinkoviti tretmani važni za one s problematičnim simptomima, medikalizacija može povećati tjeskobu i strepnju žena u vezi s ovom prirodnom životnom fazom.

Promjena priče normalizacijom menopauze i naglašavanjem pozitivnih ili neutralnih aspekata kao što su sloboda od menstruacije, trudnoće i kontracepcije, zajedno s informacijama o upravljanju problematičnim simptomima, može osnažiti žene da s većim povjerenjem upravljaju menopauzom. Osobe s funkcionalnim jajnicima koje se ne identificiraju kao žene također će doživjeti menopauzu ako ne uzimaju hormone različitih spolova. Koristimo izraze žene i žensko zdravlje da bismo obuhvatili sve te pojedince.

Nema univerzalnog iskustva menopauze

U zemljama s visokim dohotkom, menopauza se obično javlja u dobi od 51 godine, iako je raspon širok (45-55 godina). Menopauza je često ranije u zemljama sa srednjim i nižim prihodima, u prosjeku u dobi od 46-48 godina. Tijekom prijelaza u menopauzu žene mogu osjetiti promjene u tijelu kao što su vazomotorni simptomi (navali vrućine i noćno znojenje), poteškoće sa spavanjem, promjene raspoloženja i bol mišića ili zglobova.

Oni su obično vremenski ograničeni, a njihova priroda i ozbiljnost značajno variraju među ženama i unutar iste žene tijekom vremena. Prevalencija umjerenih do teških vazomotornih simptoma je neizvjesna, ali je procijenjena na 16-40% u globalnom istraživanju od 11 771 žena u 2021., ovisno o geografskoj lokaciji.

Žene s teškim vazomotornim simptomima često imaju koristi od hormonske terapije u menopauzi, koja također može poboljšati san. Za one sa simptomima, studija poprečnog presjeka na 354 američke žene izvijestila je da su njihovi glavni prioriteti u liječenju vazomotorni simptomi, san, koncentracija i umor.

Dok većina žena doživljava tjelesne promjene tijekom prijelaza u menopauzu, većina to smatra prirodnim procesom kojim se može upravljati bez medicinske intervencije. Na primjer, longitudinalno istraživanje u SAD-u na 2565 žena srednjih godina iz 1980-ih pokazalo je da je gotovo polovica osjetila olakšanje što prolazi kroz menopauzu (42%) ili se osjećala neutralno po pitanju tog iskustva (35%). Australsko poprečno istraživanje žena srednjih godina ( n=776) 2001. otkrili su da 90% nije bilo uznemireno fizičkim ili psihičkim promjenama prijelaza u menopauzu.

Smanjimo stigmatizaciju menopauze

Napori za podizanje javne svijesti i smanjenje stigme oko menopauze mogu poboljšati iskustvo žena. Godine 2021. međunarodne smjernice donijele su prijeko potrebnu pozornost na menopauzu na radnom mjestu. Na radnom mjestu bez podrške, valovi vrućine i napori da ih se riješite mogu uzrokovati neugodnost, sram i potencijalnu stigmatizaciju.

Ove smjernice predlažu educiranje menadžera i pružanje praktične podrške kao što je pristup hladnoj pitkoj vodi, regulacija temperature i fleksibilno radno vrijeme. Inkluzivnija kultura radnog mjesta mogla bi omogućiti zaposlenicima da otkriju zdravstvene probleme, čime bi se smanjili izvori stresa na poslu.

Medikalizacija menopauze kao bolesti koja zahtijeva liječenje priprema žene da očekuju najgore. Budući da društvena značenja i očekivanja obično oblikuju stvarna iskustva žena, postoji hitna potreba za širenjem realističnije i uravnoteženije priče koja dovodi u pitanje stigmu oko starenja kod žena, priprema žene za očekivane promjene i prepoznaje menopauzu kao prirodni proces s pozitivnim i negativnim aspektima.

Normalizacija starenja kod žena i slavljenje snage, ljepote i postignuća starijih žena mogu promijeniti narativ i pružiti pozitivne uzore. U Ujedinjenom Kraljevstvu, žene koje su prošle menopauzu poboljšale su percepciju menopauze kroz medijske kampanje i na radnom mjestu. Menopauza je sada uključena u nastavni plan i program srednjih škola Ujedinjenog Kraljevstva, a organizacije su razvile politike menopauze i internetske resurse za poslodavce kako bi bolje podržali svoje zaposlenike u nošenju sa simptomima menopauze.

Iako će se ishodi ovih politika morati pažljivo pratiti, nastavak podizanja svijesti o menopauzi kroz javnozdravstvene i obrazovne kampanje može podržati žene da očekuju – i uživaju – u pozitivnijim iskustvima menopauze.

Izvor: the bmj

Foto: Pexels

Za više informacija o menopauzi naručite naš 
Rokovnik i vodič kroz menopauzu