Menu
MENOPAUZA

Zašto u menopauzi postajemo anksiozne i kako to možemo spriječiti?

anksioznost-u-menopauzi

Život je pun prepreka i problema s kojima se nosimo na različite načine. Neka životna razdoblja nam izazovu dodatan stres i anksioznost. Jedno od tih razdoblja je i menopauza koja je popraćena i različitim tjelesnim promjenama. Lošije spavamo, koža nam postaje sve suša, spolni odnosi mogu postati bolni. Usporedo s ovim promjenama opada otpornost na stres. Zato nije čudo što se često u razdoblju menopauze žene često žale na anksioznost.

Koji su najčešći simptomi anksioznosti?

  • zabrinutost
  • nedostatak fokusa
  • razdražljivost
  • napetost
  • brzo izmijenjivanje misli (uglavnom negativnih)
  • lupanje srca
  • znojenje
  • zgrčeni mišići

U nastavku slijedi nekoliko savjeta kako spriječiti (i liječiti) anksioznost u menopauzi.

  • Odmorite se

U našem se društvu cijeni cjelodnevna posvećenost poslu i obvezama. Međutim, dugoročno gledano to može biti loše za zdravlje. Pogotovo ako vam posao ne ostavlja vrijeme za zdravu prehranu i spavanje. Stručnjaci preporučuju minimalno 7 sati sna. No, što ako vam simptomi menopauze, poput noćnog znojenja, onemogućavaju kvalitetan, cjelonoćni san?

U tom se slučaju držite sljedećih savjeta:

  • ne jedite začinjenu hranu
  • držite čašu vode na noćnom ormariću
  • spavajte u prozračenoj sobi
  • spavajte u laganoj pidžami

Pročitajte više savjeta u članku Noćno znojenje – zašto se događa i kako ga spriječiti

  • Puno se družite

Usamljenost je pošast suvremenog društva – prema nekim istraživanjima, jednako je opasna za zdravlje kao i pušenje! Zato je iznimno bitno u životu imati ljude (ili jednu osobu) s kojima volite provoditi svoje slobodno vrijeme.  Zajednički radite aktivnosti poput odlaska u teretanu, šetnje u prirodi ili odlaska na jutarnju kavu. 

  • Smanjite unos kofeina

Volite kavu, ali osjećate da postajete nervozni i nestrpljivi nakon nekoliko šalica, a ponekad ne možete ni spavati? To je možda znak da kofein loše utječe na vas. Naime, kofein je stimulant koji aktivira takozvani “borba ili bijeg” mehanizam koji se inače aktivira u opasnim situacijama. Osim toga, kofein može pogoršati i valove vrućine. Zamijenite kavu nekim blagim i umirujućim čajem (npr. čaj od kamilice ili lavande).

  • Vježbajte

Vježbanje i fizička aktivnost općenito blagotvorno djeluju na psihičko zdravlje. Aerobne vježbe poput plesa, brzog hodanja, bicikliranja ili plivanja osim što sagorijevaju kalorije, poboljšavaju protok zraka kroz krvotok, smanjuju razine kortizola i povećavaju razinu endorfina, kemikalija zaduženih za dobro raspoloženje.

  • Opustite se meditacijom

Meditacija čini čuda – ova drevna, a danas općeprihvaćena metoda relaksacije i održavanja mentalne forme je odlična za ublažavanje simptoma anksioznosti. Meditacija pomaže da se fokusirate na sadašnji trenutak, da promatrate svoje emocije kao vanjski promatrač što zauzvrat smanjuje anksioznost i smiruje organizam. Postoji mnogo vrsta meditacije, neke najpopularnije su:

  • vođena meditacija
  • tai chi
  • qi gong
  • meditacija hodanjem
  • transcedentalna meditacija
  • mindfulness meditacija

Međutim, ako ste primjetili da vas anksioznost ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, preporučujemo da se obratite specijalistu.