1. Poboljšava nam se sposobnost donošenja odluka
Iskustvo je zaista najvažnije kada govorimo o moralnim odlukama, pa smo čak i s manjim moždanim oštećenjima tijekom godina pametniji u ovoj sferi života jednostavno zato što smo tijekom svog života već donosili slične odluke.
2. Bolje kontroliramo vlastite osjećaje
Mozak nam, s godinama, pomaže da reguliramo vlastite osjećaje te da se usredotočimo na pozitivne aspekte života. Sve lakše vam je otkazati neprivlačne planove ili preskočiti projekte od kojih ne profitirate? Naravno da je, a ovakve odluke vode sretnijem životu.
3. Lakše očitavamo društvene situacije
Možda ste nekoć imali problema u razumijevanju društvenih situacija, ali vjerojatno se vaša sposobnost čitanja istih s godinama izrazito poboljšala. Um osobe u srednjim godinama mirniji je te sposobniji pravilno sortirati kontekste društvenih situacija, a sve to zahvaljujući životnom iskustvu
4. Prave smo matematičarke
Čak i ako nam matematika nikada nije bila jača strana, u pedesetima smo pravi maheri za aritmetiku, što je zapravo jako korisno jer kroz život zbrajamo i oduzimamo puno češće nego što nam se čini.
5. Vokabular nam je sve bogatiji
Ako ste ljubitelj križaljki, knjiga ili igranja Scrabblea, s godinama ste najvjerojatnije izgradili impresivan vokabular. Istraživanja pokazuju da ljudi u šezdesetima i sedamdesetima imaju najbolji vokabular u odnosu na sve ostale dobne skupine.
6. Sve manji je rizik da ćete postati depresivni
Sreća se povećava s godinama – unatoč onome što ste mislili kad ste bili u svojim dvadesetima. Što smo zreliji to smo skloniji prihvaćanju rješenja koja zadovoljavaju naše minimalne potrebe, dok mlađi ljudi stalno pokušavaju pronaći najbolju moguću opciju što stvara nepotreban stres te ih iscrpljuje.
7. Nove moždane stanice nam se još uvijek razvijaju
I najstariji ljudi na svijetu imaju jednak broj novih moždanih stanica kao i tinejdžeri. Istraživanja pokazuju da neuroni rastu u istom dijelu mozga gdje su smještene i emocije, kognitivne funkcije i pamćenje, a to upućuje i na činjenicu da stariji ljudi ne pate od kognitivnih poremećaja toliko često koliko se o tome priča.
8. Manje riskiramo
Oni s višim razinama dopamina više kockaju sa životnim odlukama jer je taj hormon zaslužan za raspoznavanje akcija koje vode do najveće nagrade. Razine dopamina svako desetljeće života opadaju do čak 10% što znači da s godinama sve manje riskiramo.
